Argentinci uzimaju kredite da bi kupili hranu

Diego Nacasio, 43-godišnji prodavač iz predgrađa Buenos Airesa, rekao je za Al Jazeeru da njegova plata i plata njegove supruge, koja također radi puno radno vrijeme, nestanu već sredinom mjeseca.

"Nikada nisam doživio ovako nešto. Danas imamo bolje poslove nego prije 25 godina, ali ne možemo priuštiti ni hranu za cijeli mjesec", rekao je Nacasio. Nakon što ostanu bez novca, njegova porodica traži dodatne poslove, prodaje stvari i uzima male kredite kako bi preživjela do sljedeće plate.

Prema istraživanju instituta Argentina Grande, gotovo polovina stanovništva koristi ušteđevinu, prodaje imovinu ili posuđuje novac kako bi pokrila osnovne životne troškove. Drugo istraživanje pokazuje da je 63 posto građana smanjilo potrošnju na osnovne usluge i aktivnosti kako bi sastavili kraj s krajem.

"Posebno zabrinjava činjenica da čak i ljudi s jednim ili više poslova uzimaju kredite ne za kuću ili automobil, nego za hranu", upozorila je sociologinja Violeta Carrera Pereyra.

Iako Milei tvrdi da su njegove stroge mjere štednje stabilizirale ekonomiju i smanjile inflaciju, podaci pokazuju dublje društvene posljedice. Dok su pojedini sektori, poput bankarstva i poljoprivrede, zabilježili rast, industrija i trgovina bilježe pad, a potrošnja hrane opala je za više od 12 posto.

Mjere štednje, uključujući ograničavanje rasta plata i smanjenje javne potrošnje, dovele su do zatvaranja brojnih firmi i smanjenja kupovne moći građana. Stručnjaci upozoravaju i da službene stope inflacije ne odražavaju stvarni rast troškova života, posebno kada je riječ o energiji i gorivu.

Za mnoge građane svakodnevni život postao je borba za preživljavanje. Veronica Malfitano, učiteljica kojoj je plata smanjena za četvrtinu, kaže da sada koristi kreditne kartice i posuđuje novac kako bi kupila hranu.

"Kupovina hrane postala je posao sama po sebi. Svi koje poznajem su u istoj situaciji", rekla je.

Podaci centralne banke pokazuju da je oko 11 posto ličnih kredita neotplaćeno, što je najviši nivo otkako se vodi evidencija. Istovremeno, gotovo polovina kupovine u supermarketima sada se plaća kreditnim karticama.

Ekonomisti upozoravaju da dug postaje sistemski problem, a ne privremena mjera.

"Ljudi ne bi trebali ulaziti u dug samo da bi kupili hranu. Dugoročno rješenje je povećanje plata u skladu s troškovima života", rekla je analitičarka Lucia Cavallero.

Za mnoge porodice, poput Nacasiove, situacija ostaje neizvjesna.

"Baremo imamo vlastitu kuću. Da moramo plaćati kiriju, ne znam kako bismo preživjeli", rekao je. "Stvari se moraju promijeniti. Ovako se ne može nastaviti".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad